Život je šarolik. A ljudi se razlikuju u mnogim stvarima – pa tako i kad je riječ o spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu. No nije uvijek lako osjećati se ugodno u svojoj koži, prihvatiti se onakvima kakvi jesmo i moći slobodno izražavati najskrovitije želje jer nas očekivanja izvana mogu učiniti nesigurnima i izazvati brojna pitanja. Savjeti inicijative LIEBESLEBEN pomoći će ti da prihvatiš svoje pravo ja. Ovdje možeš pronaći najčešća pitanja i odgovore na ovu temu.
Spolna orijentacija i spolna raznolikost
Spolna orijentacija definira koji nam se rod odnosno rodovi sviđaju, privlače li nas, primjerice, žene, muškarci, više rodova, svi ili nijedan.
Većini je ljudi spolna orijentacija središnji dio osobnosti. Zbog toga se govori i o spolnom identitetu. Njime se ne izražava samo tko nas privlači, već se definiraju i vlastiti doživljaj, individualna iskustva i osobni osjećaji. No bez obzira koje si spolne orijentacije: spolnost je raznolika. Jer kad je riječ o tvojem ljubavnom životu, važni su samo tvoji najskrovitiji osjećaji i želje. Stoga si ne stvaraj pritisak i ne daj se nagovarati, nego stvaraj vlastita iskustva i voli koga želiš.
I još nešto: nije samo spolna orijentacija raznolika; raznolik je i rod. Unatoč tomu, radi se o dvije različite stvari. Dok se spolna orijentacija odnosi na rod osoba prema kojima netko osjeća privlačnost, kod rodnog je identiteta riječ o tome identificira li se osoba s rodom koji joj je pripisan, opisuje li je taj rod adekvatno i dovoljno precizno. Pod rodnim identitetom podrazumijeva se, dakle, pripadnost koju osjećamo i doživljavamo prema jednom ili više rodova.
Ako želiš opisati svoju spolnu orijentaciju, možeš upotrijebiti različite izraze. Najčešće se koriste ovi:
heteroseksualna osoba – ovim pojmom izražavaš da te privlače osobe drugog spola.
homoseksualna osoba – ovako opisuješ da ti se sviđaju osobe tvojeg spola. Za ovu orijentaciju možeš upotrijebiti i druge izraze, na primjer homoseksualac, lezbijka ili gej.
biseksualna osoba – ovako izražavaš da i žene i muškarce smatraš privlačnima.
panseksualna osoba – panseksualce privlače druge osobe bez obzira na to kojeg su spola. Neki za ovu vrstu orijentacije upotrebljavaju i izraz omniseksualna osoba.
aseksualna osoba – ovim izrazom naglašavaš da te zapravo nitko ili rijetko tko seksualno privlači bez obzira na to kojeg je spola.
Ovo su tek najčešći pojmovi kojima se može opisati spolna orijentacija. Ako među njima nema odgovarajućeg pojma za tebe, to je sasvim u redu jer je spolna orijentacija individualna baš kao i svaki čovjek. Stoga možeš mirno odabrati pojam koji najbolje opisuje tvoje osjećaje ili izmisliti neki sasvim novi. A ako se ne želiš svrstati ni u koju određenu kategoriju, jednostavno odustani od svake vrste „etiketiranja”. I to je skroz OK.
Po pitanju spolne orijentacije postoji velika raznolikost. Naime, svaki čovjek ima vlastite sklonosti, želje i osjećaje. Neke ljude privlače drugi spolovi, neke privlači vlastiti spol, a neki osjećaju privlačnost prema više spolova istodobno. Nekima, pak, nije važno kojeg je spola druga osoba. To se razlikuje od osobe do osobe. Neki se ljudi identificiraju kao lezbijke ili homoseksualci, aseksualci, biseksualci ili panseksualci ili heteroseksualci. Spolna orijentacija osobe s vremenom se može i promijeniti. Sasvim je OK osjećati nesigurnost ili znatiželju. Ne stvaraj si pritisak jer se želje i potrebe mogu promijeniti i treba ti vremena da ih otkriješ.
Kad govorimo o spolnoj orijentaciji, izlazak iz ormara (coming out) osobito je važan. Unutrašnji coming out je proces kroz koji osoba prolazi dok se suočava s vlastitom spolnom orijentacijom. Na kraju tog procesa dobije sliku o tome koji je spol ili spolovi privlače. To se u pravilu odvija između 14. i 17. godine života.
Vanjski coming out je faza u kojoj osoba govori o vlastitoj spolnoj orijentaciji ili je pokazuje drugim ljudima, primjerice obitelji. Međutim, kome će se outati, sasvim je njezina odluka. Zbog toga neki odustaju od vanjskog outanja, dok se drugi outaju, na primjer, samo određenim skupinama ljudi, recimo prijateljima. Taj je proces kod svakoga drukčiji.
Osim toga: spolna orijentacija osobe s vremenom se može i promijeniti. To se događa samo od sebe, bez vanjskih utjecaja. I zbog toga je OK osjećati nesigurnost ili znatiželju. Ne stvaraj si pritisak jer se želje i potrebe mogu promijeniti i treba ti vremena da ih otkriješ.
Rodni identitet i rodna raznolikost
U našem se društvu osoba izvana često smatra samo ženom ili muškarcem. Takvu podjelu nazivamo binarnim rodnim sustavom. No kad je riječ o rodu, zapravo postoji velika raznolikost jer se razlikujemo u mnogočemu: u tome što nam je važno, u tome što volimo i u tome što osjećamo. A to se odnosi ne samo na naše vlastite predodžbe i vrijednosti, nego i na rod, točnije rečeno: rodni identitet.
Pod rodnim identitetom podrazumijevamo vlastitu percepciju i vlastiti osjećaj pripadnosti jednom spolu ili više njih. Pri rođenju nam se, doduše, pripisuje jedan spol – uglavnom muški ili ženski – no hoćeš li se i na koji način s njime identificirati, može biti vrlo različito. Zbog toga je i rod raznolik.
Izvana nam se spol pripisuje najčešće već pri rođenju – često muški ili ženski. No hoćeš li se i kako s njime identificirati, može biti vrlo različito. Zbog toga i postoji velik broj različitih rodova i pojmova kojima se može opisati rod:
cisrodna osoba – ovako opisuješ da ti odgovara spol koji ti je pripisan izvana i da se s njime identificiraš.
transrodna osoba – ovim pojmom možeš izraziti da ti ne odgovara spol koji ti je pripisan izvana, da se s njime ne identificiraš.
interseksualna osoba – ovaj izraz znači da spol koji je nekome pripisan izvana nije jednoznačan. U tom slučaju govorimo o pojmu različit.
nebinarna osoba – ovako možeš opisati da se ne definiraš (samo ili uvijek) kao žensko ili kao muško.
Ovo su tek neki pojmovi kojima se može opisati rod. Ako među njima nema odgovarajućeg pojma za tebe, to je sasvim u redu jer je rod individualan baš kao i svaka osoba. Stoga možeš mirno odabrati pojam koji najbolje opisuje tvoje osjećaje ili izmisliti neki sasvim novi. A ako se ne želiš svrstati ni u koju određenu kategoriju, jednostavno odustani od svake vrste „etiketiranja”. I to je skroz OK.
Na osobi se ne vidi kojeg je roda. U najboljem se slučaju može pretpostaviti. A tako možemo i pogriješiti i nehotice povrijediti drugoga. Zbog toga je jezik važan. Njime pokazujemo da poštujemo drugu osobu i prihvaćamo je kakva jest – čak i po pitanju roda.
Pritom važnu ulogu imaju već i način na koji ćemo je osloviti kao i zamjenica koju ćemo upotrijebiti. Naime, rod neke osobe ne može se očitati iz imena ili raspoznati na temelju izgleda! U mnogim slučajevima vjerojatno pravilno pretpostavljaš – ali ne uvijek. A kako nekoga ne bismo nehotice svrstali u rod s kojim se ne identificira, najbolje je da odmah na početku razgovora navede kako želi da ga se oslovljava. Bez obzira na to jesi li cisrodna, transrodna, interseksualna ili nebinarna osoba ili se uopće ne želiš odrediti – zamjenica koju navedeš pomoći će drugima da ti se obrate na ispravan način i da stupiš s drugima u kontakt.
Konverzivne terapije
Konverzivne terapije, često nazivane i konverzivne intervencije, su „ponude” usmjerene na promjenu ili potiskivanje spolne orijentacije ili rodnog identiteta osobe. Te pseudoterapije kojima se želi utjecati na tebe mogu izgledati i nazivati se potpuno različito: nekad je to naizgled dobronamjerna preporuka za neku knjigu, nekad razgovor s navodno stručnom osobom, a nekad grupni razgovor s dušobrižnikom i navodno „izliječenim osobama”. Često se oni koji nude takve pseudoterapije koriste nazivima koji bolje zvuče, na primjer samopomoć u slučaju istospolne privlačnosti.
No bez obzira na to kako se te ponude zovu ili izgledaju: nepotrebne su i opasne. Spolna orijentacija i rodni identitet ne mogu se svjesno promijeniti niti se na njih može svjesno utjecati – pogotovo ne izvana. A budući da ne boluješ ni od kakve bolesti, naravno da su svi ti tobožnji pokušaji liječenja nepotrebni. Takve pseudoterapije također mogu uzrokovati strahove i depresije te osobu čak navesti na samoubojstvo. Zbog toga su konverzivne terapije izuzetno opasne i u Njemačkoj od 2020. godine zabranjene za adolescente.
Kako bismo ti pružili podršku i kako bi se mogao/-la zaštititi od konverzivnih terapija, na stranici LIEBESLEBEN pronaći ćeš sve što je važno o toj temi. A na online savjetovanju možeš saznati i gdje možeš dobiti pomoć u svojoj blizini.
Da! U Njemačkoj su „terapije” kojima je cilj promijeniti ili potisnuti spolnu orijentaciju ili rodni identitet neke osobe zabranjene za adolescente. Za to postoji dobar razlog: takve pseudoterapije su neučinkovite i opasne. U Njemačkoj je od lipnja 2020. na snazi Zakon za zaštitu od konverzivnih terapija. Njime se zabranjuje provođenje konverzivnih terapija na adolescentima mlađima od 18 godina ili nuđenje takvih pseudoterapija toj populaciji. Posredovanje i oglašavanje također je uvijek zabranjeno.
Na odraslima se konverzivne terapije smiju provoditi samo uz njihov prethodni pristanak na takvu „terapiju”. To, doduše, vrijedi samo ako se privola odrasle osobe ne temelji na takozvanoj „mani volje”. Mana volje postoji, na primjer, kad ponuđač odraslu osobu prije „terapije” ne informira da su konverzivne terapije neučinkovite i vrlo opasne. Usto postoje i drugi zakoni koji te štite od diskriminacije na temelju tvoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta. Na primjer Opći zakon o jednakom postupanju (AGG). A štiti te i kazneno pravo: nanošenje tjelesnih ozljeda, prinuda i povreda časti u Njemačkoj su zabranjeni – bez obzira na starost oštećenika.
Konverzivne su terapije prije svega neučinkovite. Spolna orijentacija i rodni identitet neke osobe ne mogu se svjesno promijeniti niti se na njih može svjesno utjecati – pogotovo ne izvana. Zbog toga su konverzivne terapije uvijek neučinkovite i pogrešne. Takve pseudoterapije nemaju nikakvo znanstveno uporište. Upravo suprotno: velika većina stručnjaka upozorava na konverzivne terapije – jednako kao i mnoga stručna udruženja kao što su Njemački liječnički kongres ili Svjetsko liječničko udruženje.
Znanstveno je dokazano da su konverzivne terapije opasne i mogu ugroziti zdravlje. U tim se pseudoterapijama vrši pritisak na osobu – često skriveni. Zbog toga se može dogoditi da se ona više ne smatra „normalnom” i počne vjerovati da se zaista mora promijeniti ili dopustiti da je se mijenja. Stres i negativni osjećaji koji pritom nastanu mogu naštetiti tvojem zdravlju te možeš oboljeti, na primjer od depresije. Ponekad konverzivne terapije dovedu čak do samoubojstva. Stoga je važno da na vrijeme prepoznaš konverzivne terapije i potražiš pomoć ako se ne osjećaš dobro. Savjeti inicijative LIEBESLEBEN pritom će ti pružiti podršku.