Prijavljeni ste! Prijavljen(a) si u uslugu online savjetovanja! Odjava

Pažnja

Dugo si bio/la neaktivan/na. Stoga ćemo, radi tvoje sigurnosti, uskoro završiti sesiju. Odjava
Jezik:
Slušaj
Ova stranica na jednostavnom jeziku
Ova stranica na znakovnom jeziku

Rodni identitet – tko sam?

Rod je ono što od njega učiniš. Čak i ako netko izvana često izgleda samo kao žena ili muškarac, kako se ti identificiraš sa svojim spolom, tko si i što osjećaš kad je rod u pitanju, sasvim je tvoja stvar i nipošto je ne određuju drugi. Ti određuješ kako želiš živjeti. A LIEBESLEBEN ti pritom daje podršku informacijama o rodnoj raznolikosti i pronalasku identiteta.

Na što se misli pod rodnim identitetom?

Ljudi se razlikuju u brojnim stvarima: u tome što nam je važno, u tome što volimo i u tome što osjećamo. A to se odnosi ne samo na naše vlastite predodžbe i vrijednosti, nego i na rod, točnije rečeno: rodni identitet.

Pod rodnim identitetom podrazumijevamo vlastitu percepciju i vlastiti osjećaj pripadnosti jednom spolu ili više njih. Kako se doživljavaš? Kako živiš? I prema kojem rodu ili rodovima osjećaš pripadnost? Odgovori na ta pitanja opisuju tvoj rodni identitet.

Spol nam se uglavnom, doduše, pripisuje pri rođenju – često muški ili ženski. No hoćeš li se i kako s njime identificirati, može biti vrlo različito: primjerice, postoje ljudi koji smatraju da im spol pripisan izvana odgovara i s njime se mogu identificirati. No isto je tako moguće da to ne bude slučaj i da se identificiraš s drugim spolom, a ne s onim koji ti je pripisan pri rođenju.

Bez obzira na to kako drugi percipiraju tvoj spol, ono kako se ti identificiraš, tko si i kako osjećaš svoj rod, sasvim je tvoja stvar i nipošto je ne određuju drugi. Stoga ostani vjeran/-na sebi i živi svoj rod onako kako smatraš da je ispravno.

Rod i društvo

Pojam „rod” opisuje mnogo toga: obuhvaća tjelesna obilježja, pretpostavljene unaprijed određene društvene karakteristike, ali i vlastiti doživljaj i vlastiti izgled. Međutim, pritom biološki čimbenici često uopće nisu jako važni – puno su važnije kulturološke i društvene predodžbe. Odjeća, frizure, zahod, svlačionice, filmovi, govor – sve to i još mnogo više dijeli se prema rodu, često ženskom ili muškom. S rodom su povezana i brojna očekivanja, na primjer odabir zanimanja ili obiteljski život.

U našem je društvu još uvijek u velikoj mjeri uobičajena podjela na dva roda – nazivamo je i binarnim rodnim sustavom. No ako ćemo smatrati da postoje samo muškarci i žene, vrlo brzo previdjet ćemo ono bitno: prema kojem rodu ili kojim rodovima osjećamo pripadnost, što za nas znači biti žena, biti muškarac, biti nebinarna osoba, transrodna osoba, interseksualna osoba – dakle biti nekog roda – uvijek je sasvim individualno. Stoga osvijesti da je rod raznolik, čak i u biologiji. I oslobodi se očekivanja koja nisu u skladu s tvojim vlastitim predodžbama. Jer što rod znači za tebe, kako svoju raznolikost živiš svaki dan, kako se odijevaš ili izražavaš – sve to određuješ ti!

Rod je šarolik

Koliko raznolik može biti rod, toliko su raznoliki i pojmovi kojima možemo opisati rodni identitet. Ovo su neki od njih:

  • androgine osobe: ovako možemo opisati osobe kod kojih se ne mogu prepoznati uobičajene karakteristike ženstvenosti ili muškosti pa svrstavanje u određenu skupinu nije moguće.
  • cisrodne osobe: ovaj se pojam odnosi na ljude čiji se rodni identitet poklapa sa spolom koji im je pripisan pri rođenju.
  • rodno fluidna osoba: ako se rodni identitet mijenja između različitih rodova, dakle ako osoba malo osjeća da pripada jednom rodu, zatim opet drugom, nazivamo je rodno fluidnom.
  • (rodno) varijantna osoba: izraz kojim se opisuje da osoba odbija društvenu normu o postojanju dvaju spolova, dakle o ograničavanju na muškarce i žene. Ovaj se pojam upotrebljava i za razumijevanje raznolikosti kad je riječ o spolnoj orijentaciji.
  • interseksualna osoba: pojam kojim se opisuju osobe čije tjelesne karakteristike nisu ni isključivo ženske ni isključivo muške, već su istodobno i ženske i muške odnosno nisu ništa od toga. Interseksualne osobe u Njemačkoj mogu u svoje dokumente ne upisati podatak o spolu ili mogu zatražiti da se upiše „različito”.
  • bezrodna osoba: bezrodne se osobe po pitanju roda osjećaju neutralno.
  • nebinarna osoba ili non-binary: ovo su krovni pojmovi za sve koji odbijaju ograničavanje spolova na muški ili ženski – rod je mnogo više od toga.
  • transrodna osoba: transrodne osobe osjećaju pripadnost prema spolu suprotnom od onoga koji im je pripisan pri rođenju.

Ovo su tek neki pojmovi kojima se može opisati rodni identitet. Jer rod je individualan koliko i svaki čovjek. Stoga postoje ljudi koji se ne žele svrstati ni u jednu kategoriju i odbijaju svaku vrstu „etiketiranja” – čak i ako im je, na primjer u službenim dokumentima, pripisan određeni spol.

Rod i spolna orijentacija – koja je razlika?

Rod je raznolik. Spolna orijentacija također je raznolika. Pritom se ipak radi o različitim stvarima: spolna orijentacija odnosi se na spol ili spolove osoba prema kojima osjećamo privlačnost. Kod rodnog je identiteta riječ o tome identificira li se sama osoba sa spolom koji joj je pripisan, opisuje li je taj spol adekvatno i dovoljno precizno. Stoga nebinarne, transrodne i interseksualne osobe mogu biti homoseksualne, biseksualne, panseksualne, heteroseksualne ili aseksualne jednako kao i cisrodne osobe. Rodni identitet ne govori ništa o spolnoj orijentaciji.

Pronalazak identiteta utječe na sve

Vremena u kojima žene ne smiju glasati, a muškarci plakati, nasreću su prošla, međutim – u društvu još uvijek postoje predodžbe o tome što je tipično za određeni spol. A to se odnosi na sasvim različita područja – primjerice na to kako se trebaš ponašati, kako izgledaš i kakav ti je karakter. Takve predodžbe nekome mogu otežavati život, naročito ako ih ne ispunjava ili možda uopće ne želi ispuniti. Zbog toga se tijekom života neprestano suočava s pitanjem vlastitog rodnog identiteta.

Ako se ni ti ne identificiraš sa spolom koji ti je pripisan izvana, morat ćeš se nositi s tim predodžbama. Nažalost, vanjska očekivanja po pitanju spola i roda jako su raširena. Međutim, ako se suočiš s vlastitim rodnim identitetom, možeš mnogo saznati o sebi. Naučit ćeš prihvatiti svoje pravo ja – čak i ako time ne ispunjavaš uvijek očekivanja svoje okoline.

„Mojoj je obitelji bilo potrebno mnogo vremena da me prihvate takvog kakav jesam. Međutim, moja mama sad kaže da nije izgubila kćer, nego je dobila sina.” Mattis, 20 godina

Što znači biti transrodna osoba?

Upravo je transrodnim osobama pronalazak identiteta često vrlo kompleksan jer je rod pripisan izvana drukčiji od roda s kojim se osoba identificira. Pritom se ne radi samo o tome da osoba postane svjesna vlastitog rodnog identiteta, nego da taj rodni identitet prenese i na van. S time su često povezani i drugi izazovi – na primjer pitanje kako svoj rod želiš živjeti svaki dan. To može ići ruku pod ruku s „tranzicijom”, procesom u kojem osoba rod pripisan izvana prilagođava vlastitom rodnom identitetu. Neke transrodne osobe usto promijene i svoje ime, zamjenicu (on, ona, on/ona, ono ili nešto sasvim drugo), svoje bračno stanje ili uzimaju hormone. Mogući su i medicinski zahvati. Druge, pak, ne promijene ništa. No važno je sljedeće: što god odlučiš, to je samo tvoja stvar! Ne dopusti da te drugi pokolebaju i u slučaju nedoumica potraži podršku!

Savjeti za outanje kao transrodna osoba

Otkriti drugima da si transrodna osoba često je pravi pothvat. Evo nekoliko savjeta koji ti mogu pomoći:

  • saznaj što više – i o pravnim i o medicinskim aspektima. Tvoj(a) će sugovornik/-ca zasigurno imati dodatna pitanja na koja ćeš tada moći odgovoriti. Tako ćeš sebi i drugima podići samopouzdanje.
  • dobra iskustva vjetar su u leđa: najbolje je da najprije razgovaraš s nekime tko će sigurno reagirati pozitivno.
  • možda će potrajati dok te drugi ne počnu shvaćati i dok ne prihvate tvoj rodni identitet. Daj im vremena!
  • unaprijed razmisli što im želiš reći, a što ne. Tako ćeš si smanjiti nervozu i djelovat ćeš samouvjereno.
  • svjesno odaberi mjesto i trenutak – najbolje tako da se svi koji su uključeni u razgovor nakon toga mogu povući i najprije o svemu razmisliti u miru.

A što je s interseksualnim osobama?

Interseksualne se osobe na temelju svojih tjelesnih obilježja, svoje anatomije, genetike, svojih kromosoma ili možda hormona nalaze „između” dvaju spolova. Imaju obilježja koja nije moguće nedvojbeno identificirati kao muška ili ženska ili koja su istodobno tipična za oba ta roda. To je sasvim normalno – ne samo s medicinskog stajališta, nego i s osobnog i društvenog.

Međutim, rodni identitet ne određuje se na temelju tjelesnih obilježja, više se radi o osobnom doživljaju i osjećaju. Pritom je interseksualnost ponajprije samo medicinski opis – dakle opis koji upućuje na rod pripisan izvana. Stoga interseksualne osobe svakako mogu biti cisrodne ili transrodne – ovisno o tome odgovara li njihov vlastiti rodni identitet medicinskom opisu interseksualne osobe ili ne.

Interseksualne osobe žive i vole jednako kao svi drugi. Ako si i sam(a) interseksualna osoba, to ne znači da se nekako moraš sakriti ili suzdržavati. Uživaj u prikupljanju iskustava i zabavljanju s ljudima koji te privlače. Nemoj dopustiti da ti predrasude ili očekivanja stvore pritisak! Sve uvijek ovisi o tebi kao osobi.

Diskriminacija i rod

Rod je raznolik. U Njemačkoj su svi rodovi ravnopravni: muškarci i žene imaju jednaka prava. Mnogi zakoni štite od diskriminacije i nepovoljnog položaja na temelju roda – Ustav, ali i „Opći zakon o jednakom postupanju” (AGG) te zabrana konverzivnih terapija.

Nažalost, mnoge se osobe i dalje suočavaju s diskriminacijom na temelju rodnog identiteta. Važno je ne podcjenjivati takva iskustva i boriti se protiv njih. Ako si iskusio/-la ili bio/-la svjedok diskriminacije, najbolje je da se obratiš savjetovalištu u svojoj blizini. Savjeti inicijative LIEBESLEBEN također su ti dostupni. Tamo ti iskusan savjetodavni tim može pomoći u rješavanju najintimnijih problema – i to na raznim jezicima. Osim toga, savjetodavni tim može ti dati adrese savjetovališta u tvojoj blizini koja također pružaju usluge na raznim jezicima.