Bilo da si u ozbiljnoj vezi ili onoj „za jednu noć” – zaštita od HIV-a i drugih spolno prenosivih bolesti (SPB) trebala bi ti biti izuzetno važna. Jer čak i ako sad misliš „To se ne odnosi na mene. Tako nešto događa se samo drugima.”, činjenica je da se u svijetu svaki dan otprilike milijun ljudi zarazi nekom spolno prenosivom bolešću – bez obzira na to koje su spolne orijentacije i kojega spola, žive li u Njemačkoj ili nekom drugom dijelu svijeta, jesu li stari ili mladi.

Kad je riječ o seksu, svatko voli nešto drugo. Vaginalno, analno ili oralno, sprijeda ili straga, sa seksualnim igračkama ili bez njih... Netko cijeli život uživa u istim seksualnim aktivnostima, drugi voli raznolikost i rado isprobava nešto novo.

Činjenicu da tijekom vaginalnog i analnog seksa kondomi služe za zaštitu od HIV-a i smanjuju rizik od zaraze SPB-om znaju mnogi. No seks je mnogo više od samog ulaska penisa u vaginu ili stražnjicu. Siguran seks također je raznolik. Zbog toga za neke seksualne aktivnosti postoje i druge mogućnosti zaštite.

Ako želiš izravno saznati što je važno baš za tebe, jednostavno ispuni online upitnik o sigurnom seksu! Tamo ćeš izravno saznati kako se ti osobno možeš zaštititi od HIV-a i drugih SPB-ova.

Odabir pravih kondoma često je pitanje osobnog ukusa. Voliš li, na primjer, točkaste ili rebraste kondome? Treba li kondom biti veganski ili imati oznaku pravedne trgovine? Je li ti važna boja ili okus?

No jedan zahtjev u svakom slučaju mora biti ispunjen: kondom ti mora odgovarati!  Veličina, točnije širina, u ovom je slučaju bitna: ako je kondom preuzak, brzo će puknuti. Ako je, pak, preširok, lako će skliznuti s penisa i može zapeti u vagini ili stražnjici. Kondom može pružiti optimalnu zaštitu samo ako je odgovarajuće veličine. A to se čak može i osjetiti! Naime, kad kondom pristaje, možeš ga lako odmotati i tijekom seksa ga gotovo ne osjećaš. Ovdje vrijedi moto: isprobaj!

Kako bi pronašao odgovarajući kondom, obrati pozornost na podatak o širini. Taj se podatak nalazi na pakiranju, najčešće na vanjskoj strani. Uobičajene su sljedeće dimenzije:

• uski kondomi: oko 47 ili 49 mm
• srednje široki kondomi: oko 52 ili 53 mm
• široki kondomi: oko 55 ili 57 mm

Usput rečeno: s pomoću mjerača veličine kondoma na stranici LIEBESLEBEN možeš vrlo jednostavno saznati koja je širina idealna za tebe.

Kondomi su vrlo pouzdani. No ponekad se ipak dogodi da kondom pukne – na primjer ako se primjenjuje lubrikant na bazi masti ili ako se kondom ošteti prilikom otvaranja pakiranja ili odmatanja. Čim primijetite da je kondom puknuo, treba izvući penis i isprati ga s puno vode. Također se važno što prije pomokriti kako bi se isprale mokraćne cijevi. Međutim, ne savjetuje se ispiranje crijeva ili vagine. Naime, pritom može doći do ozljeda koje čak mogu povećati rizik od zaraze.

Nakon nezgode s kondomom možeš potražiti savjet i pomoć od svoje liječnice ili svoga liječnika, u savjetovalištima u svojoj blizini ili ovdje na telefonskom i online savjetovanju inicijative LIEBESLEBEN.

Više od 90 posto novih slučajeva zaraze HIV-om u Njemačkoj posljedica je prenošenja virusa spolnim putem. HIV-u su izloženi prije svega muškarci koji imaju seksualne odnose (i) s muškarcima, osobe koje dolaze iz zemalja u kojima je stopa raširenosti HIV-a visoka te – u manjoj mjeri – osobe koje konzumiraju drogu i nemaju pristup čistim štrcaljkama. Procjenjuje se da se gotovo 20 posto zaraza dogodi putem heteroseksualnih kontakata, dakle tijekom seksa između muškarca i žene. Prenošenje HIV-a s majke na dijete u Njemačkoj se u međuvremenu javlja još samo u pojedinačnim slučajevima.

Kod nekih se ljudi koji su se zarazili HIV-om nekoliko dana do nekoliko tjedana nakon zaraze pojave sljedeći simptomi:

• vrućica
• simptomi slični gripi (bolovi u mišićima, rukama i nogama, općeniti osjećaj bolesti)
• jak osip po tijelu (crvene mrlje uzrokovane vrućicom)
• proljev
• otečeni limfni čvorovi na više mjesta na tijelu

Međutim, nijedan od ovih simptoma ne upućuje samo na HIV! Ti se simptomi također ne javljaju uvijek. Zbog toga mnogi koji su se zarazili HIV-om isprva ništa ne primjećuju. Kod gotovo polovice svih novootkrivenih slučajeva zaraze HIV-om zaraza se dogodila u trenutku od kojeg je prošlo već nekoliko godina. Stoga ne možeš pretpostavljati da ćeš već primijetiti ako imaš HIV. Ni na svojoj partnerici ili svojem partneru ne možeš uočiti ima li HIV.

Postoje brojni razlozi zbog kojih ti tvoja partnerica ili tvoj partner možda neće reći da je zaražen(a) HIV-om. Moguće je, na primjer, da ne zna dovoljno o načinu na koji se može zaraziti i stoga ne može ispravno procijeniti rizike od zaraze. Isto tako može biti da tvoja partnerica ili tvoj partner jednostavno ne zna da je pozitivna/-an na HIV. A moguće je i da se tvoja partnerica ili tvoj partner boji tvoje reakcije i ne želi da se udaljiš od nje(ga). Zbog toga se ne možeš uvijek sa sigurnošću pouzdati u informacije koje ti daje tvoja partnerica ili tvoj partner. U Njemačkoj srećom ni ne postoji zakonska obveza – svatko može za sebe odlučiti kome će reći za zarazu HIV-om, a kome neće.

Ako si u vezi i želite prestati koristiti kondome, trebali biste se prije toga testirati na HIV i otvoreno razgovarati o tome imate li i druge seksualne partnere. A ako se upuštaš u anonimni seks ili „vezu za jednu noć”, kondom je i dalje najvažnija zaštita.

HIV-om se moguće zaraziti ako zaražene tjelesne tekućine dođu u dodir s otvorenim ranama ili sluznicama. Budući da se HIV nalazi u mnogim tjelesnim tekućinama koje imaju određenu ulogu u seksu – u spermi, vaginalnom iscjetku, sloju mukusa na crijevnoj sluznici i (menstrualnoj) krvi – do zaraze dolazi prije svega tijekom seksa bez zaštite.

Međutim, u usporedbi s uzročnicima drugih bolesti, HIV je virus koji se teško prenosi. Do prijenosa dolazi tek kad preko sluznica ili otvorenih rana dovoljna količina virusa prodre u tijelo. Dakle ako jedeš s osobom pozitivnom na HIV, živiš s njom u zajedničkom kućanstvu, dijeliš kupaonicu i zahod, radiš, sjediš u tramvaju ili ideš u kafić – ni u jednoj od tih situacija ne možeš se zaraziti HIV-om. Rizik ne postoji primjerice:

• u svakodnevnim aktivnostima
• pri kašljanju ili kihanju
• pri ubodu insekata
• pri razmjeni poljubaca – čak ni poljubaca jezikom
• pri bliskom dodiru s kožom i tjelesnom dodiru, čak ni pri maženju i petingu.

HIV se također ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka putem komaraca ili drugih kukaca.

Sigurnim seksom štitiš se od HIV-a i smanjuješ rizik od zaraze drugim spolno prenosivim bolestima (SPB). Kondomi su pritom najvažniji jer tijekom seksa mogu spriječiti da tjelesne tekućine (sperma, vaginalni iscjedak, analni sekret i krv) koje su možda zarazne prodru u tijelo. U tom su slučaju kondomi ne samo praktično i povoljno rješenje, već su i izuzetno pouzdani i pružaju optimalnu zaštitu od HIV-a ako se pravilno primjenjuju.

Danas postoje i dodatne mogućnosti sprečavanja zaraze HIV-om – zaštita terapijom i takozvana preekspozicijska profilaksa, skraćeno PrEP. Obje metode mogu u određenim situacijama biti prikladne za sprečavanje zaraze HIV-om – no ne i za sprečavanje drugih spolno prenosivih bolesti (SPB).

Spolno prenosive bolesti (SPB) zarazne su bolesti kao i sve druge. Baš kao što svatko može dobiti gripu ili hunjavicu, tako se i svatko može zaraziti bakterijama, virusima ili parazitima koji uzrokuju SPB. Tijekom seksa ti se uzročnici ponekad vrlo lako prenose.

Na svijetu postoji više od 30 različitih spolno prenosivih bolesti – među njima su na primjer

1. klamidija
2. sifilis
3. HPV
4. gonoreja
5. HIV i AIDS
6. herpes
7. hepatitis A
8. hepatitis B
9. hepatitis C
10. trihomonijaza
11. svrab
12. stidne uši

Neke od njih su neugodne, no uglavnom bezazlene. Druge, pak, mogu biti čak i opasne za život. Međutim, ako se spolno prenosive bolesti otkriju rano, u pravilu se uspješno liječe.

Do zaraze SPB-om može doći tijekom najrazličitijih seksualnih aktivnosti – prije svega tijekom vaginalnog i analnog seksa bez zaštite, a bolest se ponekad prenese i oralnim putem. Pritom bakterije, virusi ili paraziti mogu prodrijeti u tijelo na različite načine. S jedne strane kontaktom sa zaraznim tjelesnim tekućinama kao što su sperma, vaginalni iscjedak, sloj mukusa crijevne sluznice ili (menstrualna) krv. S druge strane zaraza može uslijediti kontaktom sa zaraženom sluznicom u vagini, penisu, stražnjici ili ustima kao i kontaktom s kožnim promjenama kao što su mjehurići herpesa, genitalne bradavice ili sifilitički čirevi (čankiri). Ponekad je zaraza moguća i posredno, na primjer putem zajedničke uporabe seksualnih igračaka. Tada govorimo o kontaktnoj zarazi.

Međutim, postoje i bolesti koje se često ne prenose tijekom seksa – unatoč uvriježenom mišljenju. Prije svega su gljivične infekcije, na primjer kandidijaza, one koje se uglavnom ne prenose tijekom seksualnih aktivnosti, već nastaju zbog hormonalnih promjena, stresa ili uzimanja lijekova.

Sigurnim seksom štitiš se od HIV-a i smanjuješ rizik od zaraze drugim spolno prenosivim bolestima. Pritom glavnu ulogu imaju kondomi jer oni tijekom seksa mogu spriječiti izravan kontakt sa zaraznim tjelesnim tekućinama, zaraznim sluznicama, a djelomično i sa zaraznim dijelovima kože. Osim toga, ne bi trebalo dirati zarazne kožne promjene, prije svega mjehuriće herpesa, genitalne bradavice ili sifilitičke čireve. Protiv nekih spolno prenosivih bolesti – hepatitisa A, hepatitisa B i HPV-a – možeš se i cijepiti.

Ako primijetiš znakove spolno prenosive bolesti, ne odgađaj posjet liječniku. Naime, spolno prenosive bolesti, pogotovo ako se pravodobno otkriju, mogu se uspješno liječiti, a često i potpuno izliječiti. Osim toga, tako ćeš spriječiti zarazu drugih ljudi.

Različiti znakovi mogu ukazivati na to da si se zarazio/-la spolno prenosivom bolešću. Ako dobro poznaješ svoje tijelo, ranije ćeš uočiti promjene. Posebnu pozornost trebaš obratiti na sljedeće simptome:

• neuobičajen iscjedak iz vagine, penisa ili stražnjice i krvarenja između ciklusa
• svrbež, osip i crvenilo kože
• bolovi i pečenje pri mokrenju
• promjene na koži i vlažna mjesta na koži, osobito mjehurići, bradavice ili čirevi
• žuta boja kože i spojnice oka
• bolovi tijekom spolnog odnosa
• simptomi slični gripi
• gubitak apetita, povraćanje, proljev

Nažalost, simptomi SPB-ova nisu uvijek jednoznačni. Ponekad uopće nema nikakvih simptoma. Kod nekih, pak, spolno prenosivih bolesti tegobe nestaju nakon nekog vremena – no uzročnici mogu i dalje biti prisutni u tijelu i narušavati tvoje zdravlje. Zbog toga ti samo liječnica ili liječnik može sa sigurnošću reći imaš li spolno prenosivu bolest ili ne.